Nakon umirovljenja iz Švicarske u Hrvatsku: što bračni par treba urediti unaprijed

Polazište

Primjer kakav je čest: hrvatski bračni par, oboje na početku šezdesetih, desetljećima je radio u Švicarskoj. Oboje su uplaćivali u AHV i u mirovinski fond, a imaju i stup 3a i ušteđevinu. Mirovina se približava, a želja je jasna: umirovljeničke dane žele provesti u Hrvatskoj. Ništa još nije isplanirano.

To nije razlog za brigu, ali je dobar trenutak za početak. Idealno je imati dvije do tri godine vremena, jer su neke odluke vezane uz rokove i nakon selidbe se više ne mogu nadoknaditi. Sljedeća poglavlja pokazuju što švicarska mirovinska zaštita donosi u Hrvatskoj, kako su raspoređeni porezi i kako najbolje postupiti ovisno o Vašoj stambenoj situaciji.

AHV: mirovina putuje s Vama

Hrvatska je članica EU-a. Zahvaljujući Sporazumu o slobodnom kretanju osoba, Švicarska isplaćuje mirovinu iz AHV-a u Hrvatsku bez umanjenja, na račun u Hrvatskoj ili u Švicarskoj. To vrijedi i za 13. mirovinu iz AHV-a, koja se od prosinca 2026. isplaćuje svake godine zajedno s prosinačkom mirovinom.

• Prijava: mirovinu prijavite tri do četiri mjeseca prije referentne dobi. Najjednostavnije je dok još živite u Švicarskoj, kod svoje dosadašnje kase za naknade. Nakon selidbe nadležna je Švicarska kasa za naknade (SAK) u Ženevi. Ona jednom godišnje traži potvrdu o životu.
• Referentna dob: 65 godina za muškarce i žene. Za žene rođene od 1961. do 1963. vrijedi prijelazno razdoblje s nešto nižom dobi. Mirovinu je moguće prijevremeno primati od 63. godine ili je odgoditi do 70., uz umanjenje ili dodatak.
• Bračni parovi: zajedno dobivate najviše 150 posto najviše pojedinačne mirovine. To vrijedi bez obzira na mjesto stanovanja.
• Godine u Hrvatskoj: tko je prije Švicarske radio u Hrvatskoj ili u bivšoj Jugoslaviji, za te godine dobiva mirovinu iz Hrvatske. Svaka država plaća svoj dio.
• Što ne ide s Vama: dopunska davanja (Ergänzungsleistungen) i doplatak za pomoć i njegu iz AHV-a isplaćuju se samo u Švicarskoj.

Mirovinski fond: mirovina ili kapital

Ovdje se donosi najveća odluka. Zakon dopušta da se najmanje četvrtina obveznog dijela štednje podigne kao kapital, a mnogi mirovinski fondovi dopuštaju i više ili sve. Podizanje kapitala morate, ovisno o pravilniku, najaviti nekoliko mjeseci do tri godine unaprijed. Tko propusti taj rok, dobiva mirovinu.

Mirovina

• Doživotna, i kod dugog života
• Obiteljska mirovina za bračnog druga koji nadživi
• U Hrvatsku bez švicarskog poreza po odbitku
• U Hrvatskoj se svake godine oporezuje kao dohodak

Mirovinski fond⇄

Kapital

• Slobodno raspoloživ, primjerice za stan u Hrvatskoj
• Prije odlaska oporezuje se jednom, odvojeno od ostalog dohotka
• Nakon toga u Hrvatskoj se oporezuju samo prinosi
• Ulaganje i raspodjela ovise o Vama

Trenutak je važan. Ako kapital podignete dok živite u Švicarskoj, oporezuje se jednom, po nižoj stopi i odvojeno od ostalog dohotka. Ako se isplati tek nakon selidbe, Švicarska odbija porez po odbitku. Dobit ćete ga natrag ako hrvatska porezna uprava potvrdi da zna za isplatu i ako zahtjev podnesete u roku od tri godine. No tada Hrvatska kapital može oporezovati kao dohodak, po svojoj redovnoj tarifi. Kako Hrvatska takve isplate tretira u konkretnom slučaju, treba unaprijed obvezujuće razjasniti. U većini slučajeva podizanje prije odlaska sigurniji je put.

• Dokupi: tko izvrši dokup u mirovinski fond, dokupljeni iznos tri godine ne može podići kao kapital. Dokup neposredno prije mirovine stoga se isplati samo ako odaberete mirovinu ili imate dovoljno vremena.
• Bračni parovi: kapitalne isplate obaju bračnih drugova u istoj godini zbrajaju se za poreznu stopu. Tko isplate rasporedi na više godina, često znatno uštedi.

Stup 3a i računi slobodnog prijelaza

Sredstva iz stupa 3a i s računa slobodnog prijelaza (Freizügigkeitskonto) možete podići od pet godina prije referentne dobi. S više računa isplate se mogu rasporediti na različite godine, što smanjuje porez. I ovdje vrijedi: podizanje prije selidbe obično je jednostavnije i povoljnije. Nakon odlaska Švicarska odbija porez po odbitku, koji uz potvrdu iz Hrvatske možete zatražiti natrag.

Porezi nakon selidbe

Selidbom prestaje Vaša porezna obveza u Švicarskoj, osim za švicarsku nekretninu. Za posljednju godinu podnosite poreznu prijavu do dana odlaska. Od tada je Hrvatska Vaša porezna država.

• Mirovine: Hrvatska mirovine iz AHV-a i mirovinskog fonda oporezuje kao dohodak. Mjesečno 600 eura ostaje neoporezivo. Stope određuje svaka općina ili grad, u Zagrebu 23 posto do 5.000 eura mjesečno i 33 posto iznad toga. Umirovljenici danas ostvaruju umanjenje od 50 posto. U mišljenju iz srpnja 2025. hrvatska porezna uprava za švicarsku mirovinu od 3.100 franaka mjesečno izračunala je predujam od oko 311 eura.
• Što bi se moglo promijeniti: Vlada je u rujnu 2026. predložila da se umanjenje od 2027. poveća na 100 posto, za mirovine u nižoj poreznoj stopi. Prije selidbe provjerite je li zakon donesen u tom obliku i vrijedi li i za mirovine iz inozemstva.
• Prijava: tko prima mirovinu iz inozemstva, mora se u roku od osam dana od prve isplate prijaviti Poreznoj upravi obrascem RPO.
• Imovina: Hrvatska nema porez na imovinu. Kamate i dividende oporezuju se po stopi od 12 posto. Na švicarske dividende i kamate ostaje švicarski porez po odbitku od 35 posto, koji prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja djelomično možete zatražiti natrag.

Zdravstveno osiguranje

Tko prima samo švicarsku mirovinu i živi u Hrvatskoj, ostaje osiguran kod švicarskog zdravstvenog osiguravatelja, uz premije koje vrijede za Hrvatsku. Obrascem S1 prijavljujete se HZZO-u i u Hrvatskoj se liječite kao ondje osigurane osobe. Pokriveni ste i tijekom boravka u Švicarskoj.

Ako primate i mirovinu iz Hrvatske, osigurani ste u Hrvatskoj, a više ne u Švicarskoj. Prije selidbe obavijestite svog osiguravatelja kako bi prijelaz prošao bez praznine. Švicarske premije u Hrvatskoj u godišnjem obračunu mogu povećati neoporezivi iznos.

Nekretnina u Švicarskoj: prodati ili zadržati

• Prodaja: kanton na dobit naplaćuje porez na dobit od prodaje nekretnine. Što ste nekretninu dulje posjedovali, to je u većini kantona niži. Odgoda zbog zamjenske kupnje postoji samo ako ponovno kupite stambenu nekretninu u Švicarskoj, a ne za kupnju u Hrvatskoj.
• Sredstva mirovinskog fonda za stan: ako ste za nekretninu podigli novac iz mirovinskog fonda, pri prodaji prije mirovine morate ga vratiti. Od nastanka prava na starosna davanja ta obveza prestaje. Trenutak prodaje zato može mnogo značiti.
• Zadržati i iznajmiti: to je moguće. Hrvatski državljani smiju nakon odlaska zadržati nekretninu koju su stekli kao stanovnici Švicarske. Prihod od najma i dalje oporezujete u Švicarskoj. Hrvatska prema ugovoru mora izbjeći dvostruko oporezivanje. Na vrijeme razgovarajte s bankom o hipoteci i dogovorite tko će nekretninom upravljati na licu mjesta.

Nekretnina u Hrvatskoj

• Je li dosad prijavljena? Stan ili kuća u Hrvatskoj pripada u švicarsku poreznu prijavu, iako je Švicarska uzima u obzir samo za poreznu stopu. Ako nedostaje, najbolje je to prije odlaska urediti nekažnjivom samoprijavom. Više o tome u članku Kuća za odmor u Hrvatskoj.
• Kao glavno prebivalište: od 2025. Hrvatska naplaćuje godišnji porez na nekretnine od 0,60 do 8 eura po kvadratnom metru. Za prijavljeno glavno prebivalište ne plaća se.
• Kupnja: pri kupnji se plaća 3 posto poreza na promet nekretnina, a kod novogradnje kupljene izravno od investitora umjesto toga 25 posto PDV-a. Švicarske banke nekretnine u Hrvatskoj u pravilu ne financiraju. Obično se kupuje vlastitim sredstvima, primjerice iz prodaje u Švicarskoj ili iz kapitala mirovinskog fonda.

Četiri polazišta, četiri puta

Nekretnina u Švicarskoj i u Hrvatskoj mogu se kombinirati na sve načine. Iz toga proizlaze četiri polazišta s različitim postupanjem.

Nekretnina u Švicarskoj i u Hrvatskoj

Najčešće rješenje: kuća u Hrvatskoj postaje glavno prebivalište, a nekretnina u Švicarskoj se prodaje. Tko je podigao novac iz mirovinskog fonda, najbolje je da proda tek nakon početka starosnih davanja. Ako bi djeca kasnije htjela preuzeti švicarski stan, može imati smisla zadržati ga i iznajmiti. Tada za tu nekretninu ostajete porezni obveznik u Švicarskoj. Prije odlaska provjerite je li hrvatska nekretnina ispravno prijavljena.

Nekretnina samo u Švicarskoj

Iznos od prodaje financira novi početak. Budući da švicarske banke rijetko financiraju kupnju u Hrvatskoj, taj je kapital često presudan. Pokazalo se korisnim najprije šest do dvanaest mjeseci unajmiti stan u željenom kraju. Tako ne kupujete pod pritiskom vremena i upoznate lokaciju, susjede i dostupnost zimi. Porez na dobit od prodaje, povrat eventualno podignutih sredstava mirovinskog fonda i troškove kupnje u Hrvatskoj izračunajte zajedno.

Nekretnina samo u Hrvatskoj

Najjednostavnije polazište. U Švicarskoj na vrijeme otkazujete unajmljeni stan, a u Hrvatskoj kuću prijavljujete kao glavno prebivalište. Nekretnina često prije useljenja treba obnovu. Za to planirajte dio kapitala iz mirovinskog fonda ili stupa 3a. I ovdje je važno da je nekretnina navedena u švicarskim poreznim prijavama za protekle godine.

Bez nekretnine

Imate najviše slobode. Najprije unajmite stan u Hrvatskoj, a kasnije odlučite hoćete li kupiti. Tko razmišlja o kupnji, treba to uzeti u obzir pri odluci između mirovine i kapitala: novac za stan tada obično dolazi iz mirovinskog fonda. Djelomično podizanje spaja oboje, sigurnu mirovinu i kapital za kupnju.

Vaš plan

Koji koraci vrijede za Vas?

Tri pitanja, Vaši najvažniji koraci prije i nakon selidbe.

Imate li nekretninu u Švicarskoj?

Da Ne

Imate li nekretninu u Hrvatskoj?

Da Ne

Koji je Vaš status u Švicarskoj?

Švicarski državljanin Dozvola C Dozvola B

Odgovorite na tri pitanja.

Švicarska putovnica, dozvola C ili B: u čemu je razlika

Za AHV i mirovinski fond gotovo je svejedno jeste li švicarski državljanin, dvojni državljanin ili hrvatski državljanin s dozvolom. Razlike postoje kod mogućeg povratka, kod mirovina javnih poslodavaca i kod kasnije kupnje nekretnine u Švicarskoj.

• S dozvolom C: dozvola za nastanjenje prestaje odjavom ili nakon šest mjeseci u inozemstvu. Tko želi zadržati mogućnost povratka, prije odlaska podnosi zahtjev da se zadrži do četiri godine. Naturalizacija pretpostavlja prebivalište u Švicarskoj, i tijekom postupka. Tko o njoj razmišlja, treba je završiti prije selidbe.
• S dozvolom B: dozvola prestaje odjavom. Kao građanin EU-a kasnije se možete vratiti u Švicarsku, i bez zaposlenja, ako imate dovoljno sredstava i zdravstveno osiguranje. No dosadašnji status pritom ne dobivate natrag.
• Kao švicarski državljanin: možete se vratiti u svakom trenutku i zadržavate sva prava. U Hrvatskoj se prijavljujete švicarskom veleposlanstvu u Zagrebu i i dalje možete glasovati na izborima i referendumima.
• Nasljeđivanje: s prebivalištem u Hrvatskoj na Vašu ostavštinu u načelu se primjenjuje hrvatsko pravo. Tko to ne želi, oporukom može odabrati pravo države svog državljanstva, a dvojni državljani mogu birati između obaju. Postojeću oporuku dajte provjeriti prije selidbe.

Plan po fazama

1. Dvije do tri godine prije: pročitajte potvrdu o osiguranju i pravilnik mirovinskog fonda, zabilježite rok za podizanje kapitala, zatražite izračun buduće mirovine iz AHV-a, odlučite o dokupima.
2. Godinu do dvije prije: odlučite između mirovine i kapitala, isplate iz stupa 3a i s računa slobodnog prijelaza rasporedite na godine, odlučite o nekretninama, provjerite prijavu nekretnine u Hrvatskoj.
3. Tri do šest mjeseci prije: prijavite mirovinu iz AHV-a, obavijestite zdravstvenog osiguravatelja, po želji podnesite zahtjev za zadržavanje dozvole C, razjasnite banku i hipoteku, provjerite oporuku.
4. Pri odlasku: odjavite se u općini, podignite kapital, podnesite posljednju poreznu prijavu do dana odlaska, popišite kućne stvari za Hrvatsku.
5. Nakon dolaska: prijavite prebivalište u policiji, u roku od osam dana od prve mirovine prijavite se Poreznoj upravi, obrascem S1 registrirajte se kod HZZO-a, novu adresu javite AHV-u, mirovinskom fondu i bankama.

Mnoge pogreške ne nastaju iz neznanja, nego zato što se koraci poduzimaju pogrešnim redoslijedom: kapital tek nakon selidbe, prodaja kuće prije mirovine, odjava prije zahtjeva za zadržavanje dozvole C. S planom koji obje države promatra zajedno, prijelaz u mirovinu u Hrvatskoj prolazi bez neugodnih iznenađenja.