Poslovanje i imovina između Hrvatske i Švicarske: gdje Švicarska nudi stvarne prednosti
Švicarska hrvatskim poduzetnicima i imućnim obiteljima nudi mnogo: snažan financijski centar, pravnu sigurnost, međunarodni ugled i promišljena rješenja za nasljeđivanje. Da bi veza između dviju zemalja bila održiva, mora imati gospodarski smisao, a ne samo porezni.
- Za hrvatske poduzetnike i imućne obitelji snage Švicarske leže prije svega u financijskom centru, pravnoj sigurnosti, međunarodnom ugledu te planiranju imovine i nasljeđivanja.
- Švicarska tvrtka donosi porezne prednosti samo ako se u Švicarskoj stvarno radi i odlučuje. Adresa bez djelatnosti nije dovoljna.
- Račun ili depo u Švicarskoj ne mijenja Vašu poreznu obvezu u Hrvatskoj. Švicarska automatski razmjenjuje podatke o računima s Hrvatskom.
Što Švicarska nudi
Tko je u Hrvatskoj izgradio uspješnu tvrtku, prije ili kasnije pita se kako poslovanju i imovini dati širu osnovu. Švicarska je tu prirodan partner, često iz drugih razloga nego što se na prvi pogled misli. Ističe se pet područja:
- Upravljanje imovinom: pristup švicarskim bankama i neovisnim upraviteljima imovine, računi i depoi u više valuta te širok izbor ulaganja.
- Korporativne strukture: švicarski AG ili GmbH kao operativna tvrtka, investicijsko društvo ili holding iznad više tvrtki.
- Lokacija i ugled: sjedište u Švicarskoj stvara povjerenje kod međunarodnih kupaca, partnera i investitora.
- Zaštita imovine i nasljeđivanje: jasni pravni oblici, imovina raspoređena na više zemalja i dugoročno planiranje za obitelj.
- Porezi u određenim slučajevima: primjerice kod dobiti stvarno ostvarene u Švicarskoj, kod prihoda od udjela holdinga ili kod stvarne promjene prebivališta.
Najviše koristi imaju poduzetnici čije poslovanje ili imovina već imaju međunarodnu dimenziju: tvrtke s kupcima u inozemstvu, grupe s više tvrtki, obitelji pred nasljeđivanjem ili prodajom tvrtke.
Švicarska tvrtka sa stvarnom djelatnošću
Primjer: hrvatska IT ili trgovačka tvrtka uz prihod od 3 milijuna eura ostvaruje dobit od 500.000 eura. Ako znatan dio svoje djelatnosti premjesti u Švicarsku, dobit koja se tamo ostvari oporezuje se u Švicarskoj. U gradu Luzernu ukupno opterećenje porezom na dobit iznosi oko 12 posto.
Porez na dobit uz dobit od 500.000 eura
Pojednostavljen izračun u istoj valuti, bez poreza na isplate i bez troškova strukture. U Hrvatskoj stopa od 18 posto vrijedi od prihoda od milijun eura.
Razlika je stvarna, ali samo ako dobit gospodarski zaista pripada Švicarskoj. Odlučujuće je gdje se tvrtkom stvarno upravlja i gdje nastaje vrijednost. Ako uprava, zaposlenici i poslovanje ostanu u Hrvatskoj, Hrvatska može i dalje oporezivati dobit, čak i ako je tvrtka registrirana u Švicarskoj.
- Uprava odlučuje u Švicarskoj
- Zaposlenici, ured i kupci u Švicarskoj
- Ugovori i računi idu preko švicarske tvrtke
- Uredno obračunavanje usluga s hrvatskom tvrtkom
- Samo adresa i upis u trgovački registar
- Odluke se i dalje donose u Hrvatskoj
- Nema vlastitih zaposlenika u Švicarskoj
- Dobit premještena bez veze s djelatnošću
Za osnivanje vrijede jasna pravila: AG treba temeljni kapital od najmanje CHF 100.000, od čega se pri osnivanju mora uplatiti najmanje CHF 50.000. GmbH treba kapital od CHF 20.000, u cijelosti uplaćen. U oba slučaja osoba s prebivalištem u Švicarskoj mora moći zastupati tvrtku.
Švicarski holding
Za poduzetnike s više tvrtki švicarski holding može biti krov grupe. Središnje drži udjele, financira ovisna društva, može primiti investitore i olakšava kasnije nasljeđivanje ili prodaju.
Porezno švicarsko pravo predviđa odbitak za sudjelovanje (Beteiligungsabzug): dividende iz udjela od najmanje 10 posto ili tržišne vrijednosti od najmanje milijun franaka, kao i dobit od prodaje udjela od najmanje 10 posto koji su držani najmanje godinu dana, na razini holdinga uvelike su oslobođeni poreza na dobit.
Odlučujuća je interakcija obiju zemalja. I Hrvatska oslobađa prihode od udjela, a na dividende iz Hrvatske švicarskoj tvrtki može se obračunati porez po odbitku, koji ograničava ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Holding najčešće donosi najveću korist kada je više od poreznog modela: kada objedinjuje širenje, financiranje, upravljanje grupom i nasljeđivanje.
Ulaganje imovine u Švicarskoj bez preseljenja
Mnogi poduzetnici ne žele iseliti, ali bi dio svoje imovine rado rasporedili međunarodno. Švicarska nudi banke s dugogodišnjim iskustvom u međunarodnom poslovanju, neovisne upravitelje imovine, depoe u više valuta i rješenja za nasljeđivanje.
- Vrijednosni papiri ostaju Vaši: dionice i udjeli u fondovima u depou pripadaju klijentu. Ako banka ode u stečaj, izdvajaju se i ne ulaze u stečajnu masu.
- Depoziti su zaštićeni: sredstva na računima zaštićena su osiguranjem depozita do CHF 100.000 po klijentu i banci.
- Transparentnost prema Hrvatskoj: švicarski račun ne mijenja Vašu poreznu obvezu. Ako živite u Hrvatskoj, prihode oporezujete ondje. Švicarska u okviru automatske razmjene informacija razmjenjuje podatke o računima s Hrvatskom.
Za sama ulaganja odgovorni su banka i upravitelj imovine. Ja se brinem da su pregledi, porezni dokumenti i usklađivanje između dviju zemalja ispravni.
Preseljenje prebivališta u Švicarsku
Od 2026. za hrvatske državljane više ne vrijede kvote. I tko u Švicarskoj ne radi, dobiva boravišnu dozvolu ako ima dovoljno financijskih sredstava te zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezgode.
Preseljenjem postajete porezni obveznik u Švicarskoj na svjetski dohodak i imovinu. Dobit od prodaje vrijednosnih papira iz privatne imovine u Švicarskoj je u pravilu neoporeziva. Za imućne osobe bez švicarskog državljanstva koje se u Švicarsku doseljavaju prvi put ili nakon najmanje deset godina i ovdje ne rade postoji i oporezivanje prema troškovima života (paušalno oporezivanje). Kanton Luzern ga nudi.
Tko nakon preseljenja iz Švicarske nastavi voditi svoju hrvatsku tvrtku, u pravilu ne ispunjava uvjete za to. Osim toga, hrvatska tvrtka tada može postati porezni obveznik u Švicarskoj ako se njome upravlja odavde. Više o tome u članku Preseljenje u Švicarsku kao poduzetnik.
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Švicarska i Hrvatska od 1999. imaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. On određuje koja država smije oporezivati dobit, dividende, kamate i plaće. Protokol o izmjenama dodaje odredbu protiv zlouporabe i razmjenu informacija prema međunarodnom standardu. Švicarski parlament odobrio ga je u lipnju 2026. Stupa na snagu kada obje države završe svoje postupke. Prije provedbe konkretne strukture treba provjeriti trenutačno stanje.
Pitanja koja prvo treba razjasniti
- Koji je cilj na prvom mjestu: rast, financiranje, zaštita imovine, nasljeđivanje ili preseljenje?
- Koja će se djelatnost ubuduće stvarno odvijati u Švicarskoj i tko gdje odlučuje?
- Koja dobit gospodarski pripada švicarskoj tvrtki i kako se obračunavaju usluge između tvrtki?
- Koji porezi nastaju na isplate, u Švicarskoj i u Hrvatskoj?
- Tko zastupa švicarsku tvrtku i tko ovdje vodi računovodstvo, PDV i godišnji zaključak?
- Kako se usklađuju Vaš savjetnik u Hrvatskoj i Vaš savjetnik u Švicarskoj?
Struktura koja vrijedi u obje zemlje
Veza između Hrvatske i Švicarske isplati se kada ima gospodarski smisao i održiva je u obje zemlje. Tko se oslanja samo na nižu poreznu stopu, riskira naknadno oporezivanje. Tko Švicarsku koristi kao lokaciju za poslovanje, imovinu i obitelj, stvara strukturu koja traje godinama.
Savjetujem na hrvatskom, njemačkom i engleskom, poznajem švicarsko pravo društava i porezno pravo i izravno surađujem s Vašim savjetnikom u Hrvatskoj. Tako obje strane od početka odgovaraju jedna drugoj.
Ovaj članak daje opći pregled i ne zamjenjuje savjetovanje u pojedinačnom slučaju. Za hrvatsko pravo i hrvatske poreze odgovoran je Vaš savjetnik u Hrvatskoj. Stanje: studeni 2026.
Igor Pavlovic računovodstveni je savjetnik i revizor u Luzernu. Prati poduzetnike i imućne privatne osobe u pitanjima poreza, nasljeđivanja i revizije, uključujući slučajeve s međunarodnim elementom. Savjetuje na njemačkom, engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku.